Otok Cres

Otok prirodnih raznolikosti

Otok Cres je uz otok Krk najsjeverniji i najveći jadranski otok. Odlikuju ga raznolike geografske značajke - brdovitost, šume i razvedena obala koja obiluje pješčanim i šljunčanim plažama. Na otoku se nalazi slatkovodno Vransko jezero koje je ujedno glavni izvor pitke vode za cijelo područje. 

Cres je prilično dobro povezan s kopnom i otocima koji ga okružuju. Tako primjerice iz mjesta Valbiska na otoku Krku plovi trajekt i plovidba traje samo 25 minuta do mjesta Merag na Cresu koji je udaljen 15-ak minuta vožnje od grada Cresa. S druge pak strane, s kopna, iz Istre postoji trajektna linija iz mjesta Brestova do Porozine na sjeveru Cresa. Na jugu, u Osoru, povezan je pokretnim mostom s otokom Lošinjem. 

ponudadana cres

Diči se s čak 1.300 biljnih i životinjskih vrsta, a veliki broj njih su endemske što ga svrstava u sam vrh omiljenih odredišta svih zaljubljenika u prirodu. 

Specifičnost te prirodne raznolikosti je jasna razlika između sjevernog i južnog dijela otoka pri čemu je sjever prekriven gustim šumama graba, kestena i hrasta, dok je jug klasična manifestacija mediteranske klime te obiluje pašnjacima i gustom makijom. 

Osim toga, Cres je i značajno ornitološko nalazište i jedno je od posljednjih staništa vrlo rijetke ptice - bjeloglavog supa. Povijest otoka datira iz mlađeg kamenog doba pa se svuda po otoku mogu vidjeti ostaci antičkih gradova i crkvica. 

Kao što je već spomenuto na početku teksta, Cres ima jednu zanimljivu i pomalo neobičnu prirodnu pojavu u obliku slatkovodnog jezera Vrana čija je razina ispod razine mora. Stara legenda priča da se na dnu jezera nalazi dvorac.

ponudadana cres

Na sjevernom dijelu otoka nalazi se mjesto Beli koje svoj naziv duguje hrvatsko - ugarskom kralju Beli IV koji je ovdje onomad pronašao utočište pred Tatarima. Na spomenutom području se nalazi i centar za zaštitu prirode „Caput Insulae“ koji se brine za okoliš i malobrojnu, a samim time iznimno zaštićenu i dragocjenu populaciju bjeloglavih supova. 

Uz ove zanimljivosti, možemo spomenuti i činjenicu da na Cresu nema zmija otrovnica što je itekako vrijedna informacija svim putnicima namjernicima koji uživaju u istraživanju prirode, a nerijetko nalijeću na otrovnice koje nisu rijetkost na našim otocima. 

Sam grad Cres smjestio se usred zaljeva i zaštićen je sa svih strana zbog čega ga sve brojniji nautičari naprosto obožavaju. Obiluje ostacima grčke, rimske i bizantske povijesti, a stara jezgra grada je sve do početka 20. stoljeća bila opasana zidinama. 

Stara jezgra sačuvala je dijelove zidina, troja gradska vrata i okruglu kulu na sjeverozapadnoj strani grada. U gradu se također nalazi muzej koji je pak smješten u pitoresknoj gotičko - renesansnoj palači Arsan, a legenda kaže da je u njoj rođen poznati pisac i filozof Frane Petrić čiji kip krasi trg ispred same palače. 

Jedna od zanimljivosti je i uličica široka možda najviše pola metra pa iako su iznimno uske uličice specifičnost naših otoka i obalnih mjesta, ova možda ipak nije za prolazak ljudi nešto "jače" konstitucije :)

Gradić koji se u posljednje vrijeme možda i najčešće spominje kad se priča o Cresu su Lubenice. Radi se o jednom simpatičnom, zanimljivom mjestu koje je smješteno na samom vrhu litice. Naravno da se do njega dolazi uskim i strmim puteljkom, s tim da ovaj posebno zaslužuje takve epitete. 

U Lubenicama je posebno lijepo i atraktivno usred sezone, u ljetnim mjesecima, kad se ovdje u čarobnoj atmosferi toplih, ljetnih noći održavaju Lubeničke večeri - glazba po povijesnim epohama, od renesanse pa sve do klasične muzike suvremenog doba. 

U podnožju te litice, nalazi se jedna od najljepših plaža u Hrvatskoj, a obzirom na njen položaj, prilično je nedostupna, ali to je čini još atraktivnijom. Naravno do nje ne možete autom. Spuštanje pješke traje nekih 45 minuta. Uspon će s druge strane potrajati najmanje duplo, zapravo ovisi o kondiciji, može se prilično oduljiti :)

Svim zaljubljenicima u iskonsku prirodu mediteranskog podneblja preporučujemo posjet ovom otoku prirodne raznolikosti.

  Prethodni članak Sljedeći članak